Šumatno brdo i spomenik: šetnja iz centra
Šetnja od Kraljevog trga do Spomenika streljanim ranjenicima na Šumatnom brdu (1.072 m n.v.) predstavlja najpoznatiju uređenu pešačku rutu koja kreće neposredno iz turističkog centra Zlatibora. Zvanično obeležena staza duga je 2,3 kilometra u jednom smeru, savladava oko 90 metara postepenog uspona po popločanoj i osvetljenoj podlozi i povezuje urbano jezgro naselja sa otvorenim pašnjačkim grebenom i zaštićenim memorijalom iz Drugog svetskog rata.

Podaci o stazi
- Dužina i visinska razlika
- 2,3 km u jednom smeru (4,6 km povratno); uspon +90 m, od oko 980 m n.v. u centru do 1.072 m n.v. na vrhu
- Polazište i ključni prelaz
- Kraljev trg u centru Zlatibora, pored Specijalne bolnice „Čigota” i preko pešačkog nadvožnjaka iznad državnog puta IB-23
- Podloga i opremljenost
- Popločana i javno osvetljena pešačka staza sa klupama i odmorištima; bez prodavnica i česmi na samom vrhu
- Okvirno trajanje
- 35 do 45 minuta umerenog hoda u jednom smeru; ukupno 90 do 110 minuta sa zadržavanjem na vidikovcu
Okvirni plan kretanja i vremena
Polazište na Kraljevom trgu i prelazak magistrale preko pasarele
Zvanična pešačka trasa ka Šumatnom brdu počinje u samom središtu turističkog naselja Zlatibor, na platou Kraljevog trga uz jezero na približno 980 metara nadmorske visine. Za posetioce koji tek upoznaju centar Zlatibora, jezero i pešačke ose trga, orijentacija je jednostavna: od obale jezera i pošte prati se široko uređeno šetalište koje blago raste u pravcu jugoistoka, prema kompleksu Specijalne bolnice „Čigota”. Na tom početnom gradskom segmentu staza prolazi pored lokala, klupa i visokih borova, a turistička signalizacija jasno usmerava pešake ka „Spomeniku” i „Šumatnom brdu”.
Ključna infrastrukturna tačka na prvoj polovini rute nalazi se neposredno iza kompleksa „Čigote”, gde pešački koridor nailazi na državni put IB-23 (magistralni pravac Užice – Zlatibor – Nova Varoš). Zahvaljujući izgrađenom pešačkom nadvožnjaku, odnosno pasareli, prelazak preko tranzitne saobraćajnice potpuno je bezbedan i fizički odvojen od kolovoza. Prelaskom pasarele napušta se izgrađeno gradsko tkivo sa hotelima i apartmanskim zgradama i ulazi u mirniji pojas četinara i otvorenih planinskih livada.
Gosti koji borave u naseljskim zonama Đurkovac, Rujno ili Palisad ne moraju nužno da se spuštaju sve do Kraljevog trga kako bi se uključili na rutu. Iz ulica u okruženju „Čigote” i Doma zdravlja postoje bočni pešački prilazi koji vode pravo do pred pasarelu, čime se početna deonica skraćuje za oko 600 do 800 metara u jednom smeru. Ipak, pri računanju zvanične dužine od 2,3 kilometra polazište se uvek meri od središnjeg trga u centru naselja.
Gde ostaviti automobil ako ne boravite u pešačkoj zoni
Sama staza ka Šumatnom brdu od pasarele do vrha namenjena je isključivo pešacima i zatvorena je za javni automobilski saobraćaj. Posetioci koji dolaze kolima iz udaljenijih delova naselja, Čajetine ili zlatiborskih sela vozilo ostavljaju u uređenim javnim parking zonama u centru ili u ulicama oko „Čigote”, gde komunalno preduzeće primenjuje dnevni režim naplate od 07 do 21 čas.
Pokušaji prilaska terenskim vozilima ili kvadovima sa bočnih poljskih puteva strogo su zabranjeni komunalnim propisima i pravilima zaštite memorijalnog kompleksa. Pošto cela povratna šetnja traje manje od dva sata, trosatno ili dnevno parkiranje u plavoj ili crvenoj zoni u potpunosti pokriva vreme potrebno za miran odlazak do obeliska i povratak.
Podloga, nagib i karakter „Staze zdravlja” do kote 1.072 m
Prema zvaničnom registru koji vodi Turistička organizacija Zlatibor, staza Centar – Šumatno brdo duga je 2,3 kilometra u jednom smeru i savladava pozitivnu visinsku razliku od oko 90 metara, penjući se sa 980 na 1.072 metra nadmorske visine. Prosečan uzdužni nagib iznosi oko četiri procenata, bez strmih kamenitih stepenika, serpentina ili tehnički zahtevnih useka, što ovu rutu svrstava među najpristupačnije lake šetnje iz centra Zlatibora. U lokalnom govoru i turističkim publikacijama trasa je decenijama poznata pod nazivom „Staza zdravlja”, pri čemu taj tradicionalni toponim označava uređeno rekreativno šetalište prijatnog nagiba na planinskoj visoravni, a ne medicinsku terapiju.
Podloga je duž čitave trase čvrsta i popločana, širine dovoljne za komotno mimoilaženje šetača u oba smera, uz postavljene klupe, korpe za otpatke i stubove javne rasvete. Neposredno nakon prelaska pasarele staza vodi kroz prijatan pojas borove šume koji leti pruža hladovinu, a u proleće i jesen štiti od bočnog vetra. Taj središnji deo najblaže je konfiguracije i predstavlja mesto gde mnogi stariji posetioci ili roditelji sa malom decom prave prvu kratku pauzu.
U drugoj polovini rute drveće se postepeno proređuje i staza izlazi na široke, potpuno otvorene zlatiborske suvate — planinske pašnjake po kojima se već izdaleka ocrtava vitki beli obelisk na vrhu brda, u starijoj literaturi poznatog i pod narodnim imenom Glavudža. Završnih petsto metara podrazumeva ravnomeran, pravolinijski uspon ka samom spomeničkom platou, gde se prostor potpuno otvara ka nebu i planinskim masivima u zaleđu.
| Deonica rute | Okvirna dužina i visina | Podloga i zaklonjenost | Praktična napomena za šetače |
|---|---|---|---|
| Kraljev trg – Specijalna bolnica „Čigota” | 0,0 – 0,8 km (~980 – 1.005 m) | Široko gradsko popločanje, delimičan hlad borova | Moguća veća gužva vikendom; poslednje prodavnice za kupovinu vode |
| Prelaz pasarele iznad državnog puta IB-23 | oko 0,8 – 1,0 km (~1.010 m) | Betonsko-pešački nadvožnjak sa ogradom | Bezbedan prelazak magistrale bez kontakta sa drumskim saobraćajem |
| Šumski pojas iza pasarele | 1,0 – 1,5 km (~1.010 – 1.035 m) | Popločana staza sa klupama u zavetrini četinara | Najprijatniji segment tokom toplog letnjeg podneva ili vetrovitog dana |
| Otvorena pašnjačka kosa ka Glavudži | 1,5 – 2,1 km (~1.035 – 1.060 m) | Popločana trasa bez visokog rastinja, javna rasveta | Potpuna izloženost suncu i vetru; klupe za predah uz širok vidik |
| Završni prilaz i plato Spomenika | 2,1 – 2,3 km (do 1.072 m n.v.) | Kameno-popločani memorijalni plato na vrhu brda | Kružni pogled od 360 stepeni; poštovati pravila memorijalnog prostora |
Obeležene pešačke rute prema dužini i visinskoj razlici
Izbor između popločanih šetališta i pravih planinarskih uspona.
Šumatno brdo (Staza zdravlja)
Dužina u jednom smeru sa +90 m uspona (980 → 1.072 m); asfalt i popločana staza preko nadvožnjaka.
Vidikovci Gradina i Obadovo brdo
Srednje zahtevne šetnje u jednom smeru do uređenih letnjikovaca na 1.164 m (Gradina) i 1.100 m (Obadovo brdo).
Centar – Čuker (– Čigota)
Planinarski uspon (+615 m do Čukera na 1.359 m, ~3 h), uz opcioni grebenski nastavak ka Čigoti.
Centar – Ribnica – Tornik
Celodnevna tura u jednom smeru (~5 h hoda) preko Crnog Rzava i sela Ribnice do vrha Tornik.
Memorijalni kontekst: stradanje ranjenika 1941. godine, kosturnica i obelisk
Šumatno brdo nije samo rekreativni vidikovac, već pre svega mesto sećanja na jedan od najtežih događaja na Zlatiboru u Drugom svetskom ratu. Tokom jeseni 1941. godine, u vreme postojanja slobodne teritorije Užičke republike, u odmaralištima i vilama na Kraljevim vodama i Palisadu bile su smeštene partizanske bolnice za teške ranjenike. Nakon sloma odbrane na Kadinjači krajem novembra 1941. godine, veliki broj nepokretnih ranjenika nije mogao biti evakuisan pred prodorom nemačkih trupa. Uprkos međunarodnim pravilima o zaštiti ranjenika, okupatorske jedinice su krajem novembra i početkom decembra 1941. godine na prostoru Kraljevih voda i Palisada streljale i usmrtile zarobljene ranjenike i medicinsko osoblje.
Radi trajnog obeležavanja stradanja i dostojnog pohranjivanja žrtava, na vrhu Šumatnog brda najpre je 1961. godine izgrađena spomen-kosturnica. U njoj počivaju posmrtni ostaci oko 150 streljanih partizanskih ranjenika i boraca poginulih u borbama širom zlatiborskog kraja, među kojima su i posmrtni ostaci mladog bombaša i narodnog heroja Save Jovanovića Sirogojna. Šest godina kasnije, 1967. godine, iznad kosturnice je podignut prepoznatljivi beli kameni obelisk visine deset metara, izveden prema projektu arhitekte Jovanke Jeftanović i vajarke Ane Bešlić. Razumevanje ovog mesta prirodno se nadovezuje na širu temu kako je Zlatibor postao turističko mesto i kako su predratna lečilišta na Kraljevim vodama oblikovala njegovu istoriju.
Svedena, vertikalna forma belog obeliska vidljiva je sa velikih udaljenosti i postavljena tako da dominira golim planinskim temenom bez narušavanja prirodne linije horizonta. U kamenu spomen-obeležja uklesani su čuveni stihovi pesnika Vaska Pope iz pesme „Branim”: „Ne dam ovo sunce u očima, ne dam ovo hleba na dlanu”. Kompleks uživa status zaštićenog spomeničkog nasleđa, a u novijim radovima na uređenju partera obnovljeno je dekorativno osvetljenje samog obeliska koje ga noću čini upečatljivim orijentirom iznad naselja.
Kružni vidik sa vrha i uticaj vetra, sunca i doba dana
Zahvaljujući tome što je samo teme Šumatnog brda na 1.072 metra nadmorske visine potpuno bez visoke šume, posetiocima se sa platoa otvara neometan kružni pogled na sve četiri strane sveta. Prema jugoistoku pažnju odmah privlači dugački, talasasti travnati greben masiva Čigote (1.422 m) sa upadljivim predvrhom Čuker (1.359 m). Ka jugozapadu, preko širokih borovih kosa i uvale Crnog Rzava, uzdiže se silueta Tornika (1.496 m), najvišeg vrha Zlatibora, na čijem se grebenu pri vedrom danu jasno razaznaju stubovi žičara.
Okretanjem pogleda ka zapadu i severozapadu vidi se čitavo turističko naselje Zlatibor u svoj svojoj savremenoj izgrađenosti, što posetiocu daje veoma jasnu prostornu sliku odnosa između gustog urbanog jezgra i nenaseljenih planinskih prostranstava koja počinju odmah iza magistrale. Prema severu i severoistoku teren se spušta ka varoši Čajetini, grebenu Gradine (1.164 m) i uzvišenjima prema Mačkatu i užičkoj kotlini.
Upravo zbog te otvorenosti mikroklima na vrhu Šumatnog brda primetno se razlikuje od zavetrine oko jezera u centru. Čak i kada je na Kraljevom trgu sasvim tiho i toplo, na koti od 1.072 metra gotovo stalno pirka planinski vetar, zbog čega je slojevita garderoba ili tanka vetrovka korisna u svakom godišnjem dobu. Leti treba računati na jako direktno sunčevo zračenje između 11 i 16 časova bez ijednog drveta na samom platou, dok su kasno popodne i sat pred zalazak sunca najpopularniji termini za šetnju zbog mekog bočnog svetla na padinama Čigote.
Povratak u centar ili nastavak planinarskom stazom ka Čukeru
Za veliku većinu izletnika, porodica i rekreativaca šetnja se završava na platou kod obeliska, odakle sledi povratak istom popločanom stazom preko pasarele nazad na Kraljev trg. Spust u dužini od 2,3 kilometra traje oko 30 do 35 minuta laganog hoda, pa ukupan izlazak — uključujući fotografisanje, čitanje natpisa na spomeniku i odmor na klupama — staje u okvir od sat i po do nepuna dva sata. Zbog javne rasvete duž staze mnogi posetioci planiraju polazak predveče i vraćaju se u centar u prvi sumrak, pri čemu se po vetrovitom ili hladnom vremenu ipak preporučuje povratak pre potpunog mraka.
Važno je znati da kod Spomenika na Šumatnom brdu ne prestaje mreža obeleženih puteva, ali se njen karakter iz korena menja. Od samog brda prema jugoistoku nastavlja se zvanična planinarska staza koja vodi na vrh Čuker (ukupno oko 5 km od centra uz znatno oštriji uspon) i dalje grebenom ka Čigoti. Dok je deonica do spomenika gradsko popločano šetalište, nastavak ka Čukeru prelazi na zemljane, travnate i mestimično kamenite planinske staze bez rasvete i zaklona.
Zbog toga posetioci koji su pošli u običnu popodnevnu šetnju u gradskim patikama i bez ranca sa vodom ne treba spontano da produžavaju dalje od Šumatnog brda ka višim grebenima. Ukoliko vas privlači ozbiljniji planinarski uspon, prethodno proučite detaljan vodič za Čigotu i Čuker sa razlikama u pristupima i opremi i takvu turu započnite u jutarnjim časovima.
Prohodnost za dečija kolica, decu i osobe smanjene pokretljivosti
Zahvaljujući čvrstoj popločanoj podlozi bez visokih ivičnjaka i postojanju rampi na prilazima, stazu u suvim prolećnim, letnjim i jesenjim danima redovno koriste roditelji sa čvršćim dečijim kolicima, kao i deca na guralicama. Ipak, neprekidni uzdužni uspon od 90 metara na 2,3 kilometra zahteva osetan fizički napor pri guranju kolica uzbrdo i stalnu kontrolu pri spustu.
Za korisnike invalidskih kolica ili osobe koje se teže kreću ključno je proveriti profil nagiba na prilazu pasareli i završnom usponu ka obelisku, o čemu više praktičnih kriterijuma donosi vodič za Zlatibor sa kolicima i smanjenom pokretljivošću. Tokom zime, kada se na stazi formira ugaženi sneg ili poledica, kretanje kolicima nije bezbedno ni izvodljivo.
Praktična priprema po sezonama: obuća, voda i zimski uslovi
Iako kratka i uređena, šetnja do Šumatnog brda traži nekoliko osnovnih navika planinskog opreza. Na samom vrhu i duž otvorene pašnjačke deonice nema javnih česmi sa pijaćom vodom, trafika ni ugostiteljskih objekata, pa flašicu vode, zaštitnu kremu za sunce i kapu treba poneti još iz centra naselja pre prelaska pasarele. Tokom letnjih meseci, posebno u julu i avgustu kada su na Zlatiboru mogući nagli poslepodnevni pljuskovi sa grmljavinom, izlazak na potpuno goli greben oko obeliska treba odložiti čim se uoče tamni oblaci ili najava nepogode u biltenima Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
U proleće (mart i april) i kasnu jesen (novembar) staza je prohodna i suva znatno pre okolnih šumskih puteva, što je čini najboljim izborom kada su zemljane staze prema Gradini ili Torniku raskvašene i blatnjave. Tada je najvažnija zaštita od hladnog vetra na gornjoj polovini uspona — kapa, rukavice i jakna otporna na vetar čine ogromnu razliku između prijatnog boravka na vidikovcu i brzog povratka zbog hladnoće.
Zimi Šumatno brdo nudi izuzetne snežne prizore, ali vetar na otvorenoj kosi često nanosi snežne smetove preko popločane staze ili stvara tanak, tvrd sloj leda na mestima gde dnevno sunce nakratko otopi površinu snega. Za zimski izlazak obavezna je topla nepromočiva obuća sa dubokim gumenim profilom đona (a po izraženoj poledici veoma su korisne i gumene navlake sa kramponima za gradsku zimsku obuću), posebno radi sigurnog kočenja tokom spusta nazad ka pasareli.
Česta pitanja
Koliko tačno traje šetnja od centra Zlatibora do Spomenika na Šumatnom brdu?
Umerenim rekreativnim korakom uspon od Kraljevog trga do spomenika (2,3 km) traje 35 do 45 minuta, dok za povratak blagom nizbrdicom treba oko 30 minuta. Uz pauzu na klupama i razgledanje vidikovca, za ceo izlazak treba planirati između sat i po i dva sata.
Da li se ulaz na stazu ili poseta spomen-obeležju naplaćuju?
Ne, pešačka staza i memorijalni plato na vrhu Šumatnog brda su javne površine otvorene 24 časa tokom cele godine i ne postoji naplata ulaznica. Posetioci plaćaju samo javni parking u centru naselja ukoliko na polazište dolaze automobilom u periodu od 07 do 21 čas.
Može li se do spomenika na Šumatnom brdu doći automobilom?
Ne, staza od pasarele kod Specijalne bolnice „Čigota” do samog obeliska namenjena je isključivo pešacima i zatvorena je za putnički motorni saobraćaj. Automobil je najpraktičnije ostaviti u uređenim parking zonama u centru Zlatibora ili uz ulice u blizini „Čigote”.
Da li na vrhu Šumatnog brda postoje kafići, toaleti ili česma sa vodom?
Na samom vrhu oko spomen-kosturnice i obeliska nema ugostiteljskih objekata, prodavnica, javnih toaleta ni česmi sa pijaćom vodom, već samo klupe za odmor duž staze. Svu potrebnu vodu i osveženje treba kupiti u centru Zlatibora pre prelaska pasarele iznad magistrale.
Da li je staza osvetljena za večernju šetnju i prohodna zimi?
Staza poseduje stubove javne rasvete duž trase, a sam beli obelisk je dekorativno osvetljen, pa je predvečernja šetnja uobičajena tokom toplijeg dela godine. Zimi je ruta dostupna, ali na otvorenom grebenu vetar pravi nanose i poledicu, pa je obavezna zimska obuća sa neklizajućim đonom i šetnja po dnevnom svetlu.
Korišćeni izvori
Provereno: novembar 2026.- Turistička organizacija Zlatibor — Zvanični registar obeleženih pešačkih staza na ZlatiboruZvanična dužina pešačke staze Šumatno brdo (2,3 km u smeru), visinska razlika (+90 m, do 1.072 m n.v.) i veza sa nastavkom staze ka Čukeru i Čigoti.
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture — Beograd — Centralni registar nepokretnih kulturnih dobara (crkve brvnare, Staro selo, spomenici)Spomenička zaštita i istorijski podaci za Spomenik i spomen-kosturnicu streljanim ranjenicima iz 1941. godine na Šumatnom brdu (1961/1967, autori Jovanka Jeftanović i Ana Bešlić).
- Turistička organizacija Zlatibor — Zvanični informativni portal destinacije ZlatiborOpis pešačkog koridora iz centra naselja preko pasarele kod Specijalne bolnice „Čigota”, opremljenost „Staze zdravlja” i panoramske tačke.
- Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ) i Gorska služba spasavanja (GSS) — Meteorološka stanica Zlatibor i pravila bezbednog kretanja u planiniKlimatski uslovi na otvorenoj zlatiborskoj visoravni (~1.000–1.072 m n.v.) i bezbednosne smernice za kretanje po vetru, poledici i letnjoj grmljavini.



