Pršutijada u Mačkatu: tradicija i plan posete
Sajam suvomesnatih proizvoda u selu Mačkat, poznat širom regiona kao „Pršutijada”, najznačajnija je zimska privredno-turistička i gastronomska manifestacija opštine Čajetina posvećena vekovnoj tradiciji sušenja mesa na obroncima Zlatibora. Okupljajući registrovana seoska domaćinstva i proizvođače u središtu Mačkata, sajam spaja stručno vrednovanje kvaliteta, javnu degustaciju i direktnu prodaju goveđe i svinjske pršute, ovčije stelje, slanine i kobasice. Pošto se tačan vikend održavanja utvrđuje posebno za svaku zimsku sezonu, uspešan obilazak zahteva razlikovanje stalnih pravila posete od godišnjeg programa.

Ukratko
- Mesto održavanja
- Selo Mačkat (porta crkve Svetog proroka Ilije i sajamski prostor), oko 15 km severoistočno od centra Zlatibora
- Okvirni sezonski termin
- Zimski period (tradicionalno trodnevni vikend u januaru ili februaru, prema godišnjem kalendaru organizatora)
- Glavni proizvodi
- Goveđa i svinjska pršuta, ovčija stelja, domaća kobasica, slanina i čvarci sušeni na bukovom drvetu
- Drumski prilaz
- Sa državnog puta IB-23 (Užice – Zlatibor) preko skretanja kod Krive Reke ili lokalnim putem kroz Čajetinu
Okvirni plan kretanja i vremena
Istorijat manifestacije i zašto je Mačkat središte proizvodnje pršute
Sajam suvomesnatih proizvoda u Mačkatu pokrenut je 2001. godine na inicijativu meštana i lokalnih proizvođača uz institucionalnu podršku Opštine Čajetina i Turističke organizacije Zlatibor. Namera osnivača bila je da se vekovno porodično umeće soljenja i dimljenja mesa izvede iz pojedinačnih seoskih dvorišta na zajedničku smotru na kojoj kupci mogu na jednom mestu da uporede proizvode desetina domaćinstava iz Mačkata, Krive Reke, Kačera, Šljivovice i okolnih sela.
Razlog zbog kog se upravo Mačkat izdvojio kao prestonica pršute leži u njegovom geografskom položaju na severoistočnoj padini zlatiborskog masiva, na nadmorskoj visini od oko 700 do 850 metara. Na tom prelazu između užičke kotline i visoke zlatiborske visoravni ukrštaju se suve vazdušne struje bez dugotrajnog zadržavanja teške kotlinske magle, sa umerenim zimskim mrazevima koji omogućavaju ravnomerno sazrevanje mesa.
Tradicionalni postupak počinje kasno u jesen izborom kvalitetnih komada goveđeg, svinjskog i ovčijeg mesa, suvim soljenjem i odležavanjem u salamuri nekoliko sedmica, nakon čega sledi polagano hladno dimljenje i sušenje u visokim drvenim ili zidanim sušarama isključivo na tihoj vatri suve bukovine. Do druge polovine januara i početka februara prvi zimski turnus mesa dostiže punu zrelost, zbog čega je kalendar Pršutijade od samog početka vezan za zimske mesece.
Gde se Pršutijada održava u selu Mačkat i kako izgleda sajamski prostor
Središnje mesto okupljanja tokom manifestacije nalazi se u centru sela Mačkat, u prostranoj porti i neposrednom okruženju crkve Svetog proroka Ilije (podignute sredinom XIX veka), gde se postavlja namenski sajamski šator odnosno montažna izlagačka hala. Ovakva organizacija omogućava da se izlaganje, sečenje uzoraka i prodaja odvijaju u natkrivenom i zaštićenom prostoru bez obzira na sneg, mraz ili vetar koji su uobičajeni za zlatiborsku zimu.
Unutar sajamskog prostora drvene tezge izlagača raspoređene su duž preglednih prolaza sa jasno istaknutim nazivima poljoprivrednih gazdinstava i zanatskih prerada. Prvog dana manifestacije, po pravilu u petak prepodne, održava se svečano otvaranje, proglašenje najuspešnijih proizvođača po kategorijama prema nalazu stručne komisije i prateći kulturno-umetnički program sa izvornim pevačkim grupama i trubačima.
Izvan same izlagačke hale, duž glavne seoske saobraćajnice kroz Mačkat, atmosfera se širi na čuvene seoske pečenjare i restorane jagnjećeg pečenja, kao i na spoljne štandove sa pratećim proizvodima zlatiborskog kraja — od drvenih dasaka za sečenje, noževa i grnčarije do meda, sira i vunenih rukotvorina. Zbog toga poseta Mačkatu u dane sajma obuhvata i zatvoreni izlagački deo i otvoreni seoski vašarski prostor.
| Vrsta proizvoda | Osnovna sirovina i obrada | Prepoznatljive odlike | Način čuvanja posle kupovine |
|---|---|---|---|
| Goveđa pršuta | Najkvalitetniji mišići buta i leđa zrelog govečeta, suvo soljenje i bukov dim | Tamnocrvena boja preseka, čvrsta vlakna, bogat i umereno slan ukus | Na hladnom i promajnom mestu ili vakuumirana u frižideru na +2 do +6 °C |
| Svinjska pršuta | Obrani komadi svinjske pečenice i buta, hladno dimljenje tokom zimskih nedelja | Mekša tekstura od goveđe pršute, blaga slatkasta nota i nežna mramoriranost | U papirnom omotu u hladnoj ostavi ili vakuumirana u rashladnom delu |
| Ovčija stelja | Iskošteno i rastanjeno celo ovčije meso soljeno i sušeno na dimu i mrazu | Izrazita planinska aroma, tamniji rubovi sa tankim slojevima lojne masnoće | Odvojeno umotana zbog intenzivnog mirisa, najbolje za kraću potrošnju ili vakuum |
| Domaća kobasica | Seckano i mleveno svinjsko i goveđe meso sa belim lukom, solju i paprikom u prirodnom crevu | Kompaktan presek bez šupljina, umerena ljutina i miris prirodnog dima | Prosušivanje na vazduhu ako je mlađa ili čuvanje u vakuumu kada dostigne čvrstinu |
| Slanina i duvan-čvarci | Mesnata bela ili prošarana slanina i dugo ceđeni usitnjeni čvarci | Čvrsta bela masnoća koja ne žuti i suvi, sitno vlaknasti čvarci | Slanina na hladnom u hartiji; čvarci u zatvorenoj posudi zaštićeni od vlage |
Raspored zlatiborskih sela po geografskim krakovima
Okvirne drumske udaljenosti merene od kružnog toka i Kraljevog trga na Zlatiboru.
Sever i severoistok
Čajetina (5 km) · Šljivovica (13 km) · Tripkova (18 km) · Mačkat (16 km, ka Užicu).
Istočni krug atrakcija
Rožanstvo i Stopića pećina (19 km) · Trnava (22 km) · Sirogojno (26 km) · Gostilje (25 km).
Jugoistok i jug
Dolina Ljubiša i Boškova voda (25 km) · Vodice uz Crni Rzav (14 km) · Dobroselica (19 km).
Zapad i jugozapad
Ribnica pod Tornikom (9 km) · Semegnjevo (14 km) · Gornja i Donja Jablanica (25 km).
Trajni vodič naspram provere tačnog datuma tekućeg izdanja
Kod planiranja dolaska na Pršutijadu najvažnije metodološko pravilo jeste da manifestacija nema fiksni kalendarski datum (poput jednog istog broja u mesecu), već pokretni trodnevni vikend-termin u zimskoj sezoni, najčešće u drugoj polovini januara ili tokom februara. U pojedinim godinama organizacioni odbor pomera termin za jednu ili dve sedmice kako bi ga uskladio sa školskim raspustom, verskim praznicima ili Sretenjem.
Na internetu i društvenim mrežama često ostaju vidljivi plakati i novinski izveštaji iz prethodnih godina u kojima su navedeni dani poput „od petka do nedelje” bez istaknute godine u naslovu. Oslanjanje na takve zastarele objave lako dovodi do pogrešno rezervisanog vikenda. Zato ovaj vodič opisuje nepromenljivu strukturu događaja, lokaciju i logistiku, dok se tačni datumi, satnica svečanog otvaranja i spisak nagrađenih domaćinstava obavezno proveravaju za tekuću godinu.
Jedini merodavni izvori za potvrdu datuma narednog izdanja jesu zvanični kalendar vesti i manifestacija Turističke organizacije Zlatibor i zvanična internet prezentacija Opštine Čajetina, koji konačan program po pravilu objavljuju nekoliko nedelja pre početka sajma. Čak i ako boravite na Zlatiboru van sajamskog vikenda, većina registrovanih domaćinstava u Mačkatu prodaje svoje proizvode tokom cele godine uz prethodnu najavu ili u okviru prazničnih dešavanja na Zlatiboru.
Dolazak u Mačkat, saobraćajno opterećenje i parkiranje u dane sajma
Selo Mačkat udaljeno je oko 15 kilometara od turističkog centra Zlatibora i do njega vode dva glavna asfaltna kraka. Prvi vodi sa Zlatibora državnim putem IB-23 ka Užicu do raskrsnice u Krivoj Reci, odakle se skreće desno i za nekoliko minuta stiže u središte Mačkata; isti taj priključak kod Krive Reke koriste i posetioci koji dolaze direktno iz pravca Užica, Požege i Beograda kada planiraju dolazak na Zlatibor automobilom. Drugi, lokalni pravac vodi iz centra Zlatibora kroz samu varoš Čajetinu i dalje lokalnim putem ka Mačkatu.
Tokom udarnih sati manifestacije — naročito u subotu između 10.30 i 15.00 časova i u nedelju prepodne — uske seoske saobraćajnice primaju višestruko veći broj vozila i izletničkih autobusa nego običnim danima. Saobraćajna policija i komunalne službe tada često uspostavljaju privremeni jednosmerni ili usporeni režim protoka i usmeravaju putničke automobile na proširenja uz put na obodu sela, odakle se do crkvene porte pešači nekoliko stotina metara.
Budući da se sajam održava usred zime, kolovoz u jutarnjim i večernjim satima može biti vlažan, zasnežen ili zaleđen na senovitim prevojima, pa su zimski pneumatici obavezni, a obuća sa neklizajućim đonom neophodna za hodanje od privremenog parkinga do šatora. Za mirnije razgledanje i razgovor sa proizvođačima bez stajanja u kolonama najpovoljniji su petak posle zvaničnog otvaranja ili subota rano ujutru oko 09.30 časova.
Praktični saveti za degustaciju, proveru deklaracije i kombinovanje posete
Jedna od najvećih prednosti Pršutijade jeste mogućnost da pre kupovine celog komada probate tanko odsečen listić sa konkretnog štanda. Pri poređenju pršute i drugih proizvoda zlatiborskog kraja obratite pažnju na ujednačenost boje preseka: pravilno osušena pršuta nema taman, presušen spoljni prsten uz sirovu i meku sredinu (što ukazuje na prebrzo sušenje na jakoj vatri), već ravnomernu čvrstinu od ivice ka središtu i prijatan, nenametljiv miris bukovog dima.
Preporučljivo je raspitati se kod izlagača o registraciji poljoprivrednog gazdinstva, veterinarskom pregledu mesa (posebno kod svinjskih proizvoda i domaćih kobasica) i zatražiti vakuumiranje kupljenih komada na samom štandu ili već vakuumirana pakovanja sa deklaracijom, što znatno olakšava kupovinu i transport domaćih proizvoda u automobilu. Ponesite dovoljno gotovine u sitnijim apoenima jer se na većini sajamskih tezgi prodaja obavlja isključivo gotovinski na meru.
Obilazak Pršutijade obično traje oko dva sata, pa ga je lako spojiti sa ručkom u nekoj od poznatih pečenjara u Mačkatu (gde u dane sajma treba računati na gužvu u vreme ručka), kratkom posetom Čajetini ili povratkom na Zlatibor u popodnevnim satima. Ako putujete nazad ka Beogradu u nedelju, svraćanje u Mačkat je usputna stanica koja zahteva svega nekoliko kilometara skretanja sa magistralnog puta IB-23.
Česta pitanja
Kada se tačno održava Pršutijada u Mačkatu i koliko dana traje?
Pršutijada tradicionalno traje tri dana (od petka do nedelje) u zimskom periodu, najčešće u januaru ili februaru. Pošto se tačan vikend određuje godišnjom odlukom organizatora, konkretne datume za tekuću godinu uvek proverite na zvaničnom sajtu TO Zlatibor ili Opštine Čajetina.
Plaća li se ulaznica za obilazak sajamskog šatora u Mačkatu?
Ulaz u sajamski prostor u porti crkve u Mačkatu je po dugogodišnjoj praksi slobodan za posetioce, a plaćaju se isključivo proizvodi koje kupite na tezgama izlagača (uz povremene dobrovoljne nagradne kupone kada ih organizator predvidi programom).
Kako najlakše stići u Mačkat iz centra Zlatibora i iz pravca Beograda?
Iz oba pravca najpregledniji prilaz je državnim putem IB-23 do obeležene raskrsnice u Krivoj Reci, odakle lokalni asfaltni put vodi pravo u Mačkat. Iz centra Zlatibora postoji i lokalna veza kroz varoš Čajetinu, pri čemu ukupna udaljenost iznosi oko 15 kilometara.
U kom terminu je najmanja gužva za kupovinu na štandovima?
Najmanje opterećenje saobraćaja i najmirniji razgovor sa proizvođačima su u petak u ranim popodnevnim satima (nakon svečanog otvaranja) i u subotu ujutru pre 10.30 časova, dok je najveći pritisak u subotu oko podneva.
Može li se pršuta u Mačkatu kupiti kod proizvođača i mimo dana održavanja Pršutijade?
Da, proizvodnja u Mačkatu, Kačeru i Krivoj Reci traje tokom zime, a zalihe u registrovanim sušarama i prodavnicama dostupne su preko cele godine. Van sajamskog vikenda kupovina u stalnim radnjama i domaćinstvima obavlja se bez zastoja u saobraćaju.
Korišćeni izvori
Provereno: novembar 2026.- Turistička organizacija Zlatibor — Zvanični informativni portal destinacije ZlatiborProfil Sajma suvomesnatih proizvoda u Mačkatu („Pršutijada”) i objava zvaničnog godišnjeg kalendara manifestacija.
- Opština Čajetina i KJP „Zlatibor” Čajetina — Zvanični akti, komunalni režim, javne ustanove i zoniranje parkiranjaInstitucionalno pokroviteljstvo Opštine Čajetina nad privredno-turističkom manifestacijom u selu Mačkat i komunalno uređenje prostora.
- Turistička organizacija Zlatibor — Turistička karta atrakcija i smeštaja i Projekat turističke signalizacijePoložaj Mačkata na severoistočnom kraku opštine Čajetina i drumska veza preko Čajetine i raskrsnice Kriva Reka na putu IB-23.
- Poslovno-turistički imenik 381info i TO Zlatibor — Restorani, kafane i gastronomska ponuda na ZlatiboruPregled ugostiteljskih objekata i pečenjara u Mačkatu za kombinovanje obilaska sajma sa ručkom.



